Pouzdan izvor komprimiranog zraka vrhunske kvalitete bitan je za pivovare, proizvodnju napitaka i prehrambenu industriju. Budući da različite primjene imaju različite zahtjeve za komprimiranim zrakom, 1991. godine je bio uveden ISO standard 8573-1 za utvrđivanje različitih klasa kvalitete. Unatoč tome neki operateri su željeli ići jedan korak dalje pa su definirali pragove sadržaja ostatka ulja. Stoga je na njihovu incijativu 2001. godine bila uvedena takozvana "klasa 0". Što to međutim znači? Kako se može najbolje postići i pouzdano održavati kvaliteta komprimiranog zraka u skladu s takvom klasifikacijom? Odredbe za ISO standard 8573-1 iz 1991. godine bile su važan korak jer su pružile jasne definicije s obzirom na kvalitetu zraka i ukinule upitne termine kao npr. "tehnički bezuljni" ili "čist". Sukladno tome da bi komprimirani zrak udovoljavao kvaliteti klase 1 trebao bi imati ukupan sadržaj ostatka ulja od ≤ 0.01 mg/m³, sadržavati krute čestice promjera ne većeg od 0.1 µm pri koncentraciji ne većoj od 0.1 mg/m³. Razine ostatka vlage trebale bi se podudarati s tlačnim rosištem od ≤ -70 °C. Uvedena 2001. godine, nova "klasa 0" je trebala dobavljačima i korisnicima sustava komprimiranog zraka pružiti specificiranu definiranu vrijednost ili specifikaciju kvalitete zraka bolje od klase 1. Klasa 1 je međutim već pokrivala vrijednosti od 0.01 mg/m³ ili manje s obzirom na sadržaj ostatka ulja što naravno uključuje i vrijednost "0". Isto se odnosilo na ostatak vlage i sadržaj ostatka čestica. Stoga se može smatrati da "klasa 0" u praksi dovodi više u zabludu nego što pomaže. Kvalitetan komprimirani zrak: nemoguć bez obrade
Unatoč svim naprecima u kontroli onečiščenja zraka neosporno je da razina onečiščenja zraka u mnogim regijama nastavlja rasti. Većina toga onečiščenja preuzima oblik aerosola mineralnih ulja i drugih plinovitih hidrokarbonata. Čak i sustavi korišteni za proizvodnju i pakiranje itd. proizvoda koji zahtijevaju visoke razine higijene kao što su napitci, hrana ili lijekovi također dovode do povećanih razina hidrokarbonata u okolnom zraku. Kompresorski sustavi često usisavaju značajne razine zagađivača zajedno s okolnim zrakom. Zbog toga je nemoguće osigurati precizno definiranu kvalitetu komprimiranog zraka bez korištenja odgovarajućih mjera obrade zraka posebice kada ne znamo koji se zagađivači nalaze u usisnom zraku. To je slučaj bez obzira na metodu korištenu za kompresiju zraka i uvijek se primjenjuje čak i ako su pojedinačne komponente sustava komprimiranog zraka poput kompresora ceritficirane kao kompatibilne s kvalitetom "klase 0" pod određenim uvjetima usisavanja. Uz to certificiranje sadržaja ugljikovodika i ostatka ulja od 0.0000 mg/m³ je puno lakše predstaviti nego učiniti. Stručnjaci u biti većinom prihvaćaju da je otkrivanje ugljikovodika i ostatka ulja ispod koncentracije od 0.003 mg/m³ vrlo teško pa ga se stoga u mreži komprimiranog zraka može teško dokazati. Certificirani sustavi obrade
Budući da bi korisnici trebali računati na specifičnu kvalitetu komprimiranog zraka pod svim radnim uvjetima, tu postoji samo jedna opcija: posjedovanje sustava obrade konstruiranog i certificiranog kao cjelina u skladu sa ISO standardima. Sustavi mogu međutim unatoč tome biti ceritificirani i s više klasa obrade (sl. 1) sukladno potrebama naručitelja jer svako područje svakog sustava ne zahtijeva komprimirani zrak najviše kvalitete. Sustavi s takozvanim bezuljnim vijčanim kompresorima moraju koristiti odgovarajući sustav obrade kako bi ispunili iste stroge zahtjeva kvalitete (sl. 2). Već prije 10 godina kompresori tvrtke Kaeser su postizavali vrijednosti sadržaja ostatka ulja koje su nadaleko nadmašivale one prema kvaliteti klase 1 pa im je stoga dodijeljen TÜV (njemački ured za tehnički pregled) certifikat kvalitete. Nakon uvođenja "klase 0" postavilo se sljedeće pitanje: Što treba zapisati u zapisnik o mjerama? Kako bi se dokumentirale najispravnije vrijednosti, odlučilo se uključiti točne brojke od 0.00233 i 0,00238 mg/Nm³ umjesto također matematički točne i promidžbeno povoljnije alternative: zaokruživanja brojke na "0" zbog beznačajnih mjernih vrijednosti.
Korisnici se mogu pouzdati u te rezultate mjerenja jer su provedeni pod normalnim radnim uvjetima. Kaeser Kompressoren se uz to ne pouzdaje u (promjenjivu) kvalitetu usisnog zraka nego instalira aplikacijsko specifične sustava obrade koji svojim optimiziranim nadzorom i kontrolom osiguravaju iznimnu pouzdanost. 'Normalni radni uvjeti' znači da kompresor usisava zrak kvalitete koja se može naći u uobičajenom industrijskom okruženju. Nema pouzdanosti bez obrade
Oni koji vjeruju da neobrađeni komprimirani zrak može slobodno doći u kontakt s osjetljivim proizvodima kao što su napitci, hrana ili lijekovi posve sigurno će vrlo skoro naići na ozbiljne probleme u kvaliteti proizvodnje i/ili proizvoda. Razlozi za to su sljedeći: u prvom redu nesigurna kvaliteta usisnog zraka, a uz to je samo kompresijska komora u takozvanim "bezuljnim" kompresorima stvarno bez ulja. Pokretljivi dijelovi poput ležajeva i osovina moraju se podmazivati čak i u takvim sustavima, a od kompresijske komore su odvojeni samo brtvama. Sažetak
Budući da je obrada komprimiranog zraka važna za proizvodnju komprimiranog zraka visoke i vrhunske kvalitete (ISO Class 1), najbolje se odlučiti za financijsko najisplativije i energetsko najučinkovitije sustave. Oni obuhvaćaju kompresor, obradu zraka i glavni sustav kontrole/nadzora. S certifikatom kvalitete u svim tim područjima od 1997. godine Kaeser je izvrsno prilagodio rješenje za svaku primjenu komprimiranog zraka.
| 
